ABDOVINA

Nazivi biljke

Familija: Caprifoliaceae
Narodni: Abdovina
Latinski: Sambucus ebulus L.

Nalazište:

Kao smrdljivi korov raste na vlažnim mjestima, uz putove, vrtove, na rubu šuma i šumskih čistina.

Opis:

To je jednogodišnja, zeljasta, 1-2 m visoka biljka, velikih nasuprotnih listova sličnih bazgi, perastih, sitno nazubljenih. Bijeli ili ružičasti cvjetovi razmješteni su na vrhovima grana kao štitovi. Imaju po 5 latica i 5 prašnika iznad niske plodnice. Neugodno mirišu. Biljka je gorkog okusa. Plod je mala, okrugla, crna boba.

Sadrži:

U cijeloj biljci ima eteričnih ulja, gorkih tvari i nekih šećera. U korijenu ima gorkih tvari i cijanogenetskih heterozida, a u plodu jabučne, vinske i valerijanove kiseline, pektina, tanina i antocijana koji mu daje plavu boju.

Vrijeme branja:

Cvate u srpnju i kolovozu. Lišće i bobe ubiru se u rujnu i listopadu, a korijen u listopadu i u proljeće. Plod je kiselo-sladak i sluzav. Obično se upotrebljavaju lišće, plod i korijen.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:

Cvijet (čim procvate) kuha se kao čaj za pospješivanje mokrenja, smirivanje živaca, protiv kašlja i promuklosti. Pola kilograma usitnjenog korijena kuha se 2 sata u 5 I vode. U tom toplom odvaru namaču udove oboljeli od reume. Neki istodobno i piju od toga čaja 2-3 šalice na dan. Zgnječene zrele bobe, nakon stajanja 3-4 dana, uzavru, a kad se otopina razbistri, filtrira se, zasladi medom i pije triput na dan po 1 žlicu prije jela, u proljeće i jesen, kroz 4 tjedna, za proljetno i jesenje čišćenje krvi.

Svi dijelovi biljke, kad se piju kao čaj, odvar ili alkohola-Iura, izazivaju čišćenje, mokrenje i znojenje, pa tako izlaze iz Iij la loši sokovi. Suhi korijen, usitnjen u prah, upotrebljava se tako, da se količina toga praha sa vrha noža prelije s 2,5 dl kipuće vode, Hil vi da kipi 5 minuta, a zatim procijedi i pije 1 šalica na dan, i to po gutljaj svakih 1-2 sata. Tako upotrijebljen čisti hubr gc, liječi vodenu bolest i bolest mokraćnog mjehura.

Djelovanje je jače kuha li se taj čaj uz dodatak peršina (Petroselinum sativum) i 8-10 zgnječenih smrekovih boba (Juniprus communis) ili korijena zečjeg trna (Ononis spinosa) i kore krkavine (Rhamnus Frangula) u jednakim dijelovima. Rakija od abdovine neprijatnog je mirisa, izaziva glavobolju i ne preporučava se za piće. Pomiješana sa vodom služi za obloge protiv vodene bolesti.